HEP

Boras ili Bakić? Sveučilište u Zagrebu bira novog rektora

Boras ili Bakić? Sveučilište u Zagrebu bira novog rektora

Typography

Za izbor rektora potrebna je natpolovična većina ukupnoga broja članova Senata, što znači 36 glasova od ukupno 70 članova Senata.

 Na Sveučilištu u Zagrebu izborni je dan u kojemu će 70 članova Senata na izvanrednoj sjednici tajnim glasovanjem odlučiti tko će od dvojice predloženika biti novi rektor – aktualni rektor Damir Boras ili profesor na Matematičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta toga sveučilišta Damir Bakić.

Tako će članovi Senata u petak u zgradi Rektorata birati rektora zagrebačkoga Sveučilišta, to će učiniti tajnim glasovanjem, a u skladu s odlukom sveučilišne uprave, ponovno bez prisutnosti medija, kao što su im i tjedan dana ranije – 16. veljače, iza za javnost zatvorenih vrata, predloženici Boras i Bakić predstavili svoje rektorske programe.

Program Damira Bakića je otvoreno Sveučilište “funkcionalno i horizontalno” integrirano

“Ovo je program otvorenoga Sveučilišta”, riječi su kojima je svoj program sažeo profesor Damir Bakić. Sadržaj program objasnio je u 22 odrednice od kojih je prva otvorenost Sveučilišta u Zagrebu javnosti te Rektorata sastavnicama, a druga participativno, transparentno i odgovorno upravljanje Sveučilištem uz poštovanje svih propisa i procedura te reafirmacija uloge svih sveučilišnih tijela, osobito Senata i svih odbora, i intenziviranje rada svih stručnih službi na korist i za potrebe svih sastavnica, studenata i zaposlenika.

Smatra da sveučilišne sastavnice trebaju zadržati pravu osobnost, ali i da Sveučilište treba “funkcionalno i horizontalno” integrirati, te na Sveučilištu poticati međufakultetske studijske programe na svim razinama studija.

Istaknuo je i potrebu da se poboljša kvaliteta istraživačkog rada te prepozna, potiče, vrednuje i nagrađuje znanstvena i umjetnička izvrsnosti, a da se pritom uvažavaju različite koncepcije i indikatori izvrsnosti u pojedinim područjima i disciplinama.

Jedan od naglasaka u Bakićevu programu je i “energičan nastavak prostornog razvoja Sveučilišta, posebice nastavak uređenja, izgradnje i povećanja funkcionalnosti Kampusa Borongaja te oživljavanje projekta Sjevernog kampusa”.

U rektorskom programu Bakić se zauzeo i za popularizaciju nastavničkih studijskih programa i financijsko pomaganje studenata nastavničkih studija, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja (MZO), kako bi se promijenio nezadovoljavajući status nastavnika u društvu.

Damir Boras: Utjecanjem na politička tijela povećati ulaganja u znanost i razvoj do 1,4 posto BDP-a

Dosadašnji rektor i predloženik za novi četverogodišnji rektorski mandat Damir Boras vjeruje kako je najvažnija zadaća rektora i Rektorskoga zbora u vezi s istraživačkim radom i obrazovanjem na visokim učilištima “utjecati na politička tijela kako bi se trend kontinuirano niskog ulaganja u znanost i razvoj preokrenuo u povećanje ulaganja od približno 0,7 do 0,8 posto BDP-a (u posljednjih deset godina) do 1,4 posto BDP-a”.

Boras je u programu istaknuo da će kao rektor i dalje podupirati “samostalnost i odgovornost dekana jer će, samo uz snažne dekane, koji preuzimaju svoje odgovornosti, imati i snažno i utjecajno Sveučilište”. Zajedno s prorektorima, nastojat će da studenti, nastavnici, istraživači i drugi zaposlenici Sveučilišta osjećaju da su cijenjeni te da su u središtu njihova interesa i zalaganja.

Smatra kako svi na Sveučilištu trebaju podupirati istraživački rad i inovacijsku djelatnost te da studijske programe treba neprestano prilagođavati potrebama društva i tržištu rada u Hrvatskoj.

Najavio je da će, ako bude ponovno izabran, i dalje provoditi smjernice prostornog razvoja Sveučilišta u Zagrebu. Dodao je da je, radi boljega financiranja kapitalnih projekata, pripremljen Katalog kapitalnih projekata Sveučilišta.

Boras vjeruje da i dalje treba ulagati u poboljšanje studentskoga standarda kroz projekte studentskih centara i posebno se posvetiti izgradnji novih smještajnih kapaciteta na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaju.

Za izbor rektora potrebna je natpolovična većina ukupnoga broja članova Senata, što znači 36 glasova od ukupno 70 članova Senata. Ako u prvome krugu ni jedan od dvojice predloženika ne ostvari natpolovičnu većinu glasova, pristupit će se drugome krugu u koji će ući onaj koji je u prvome krugu dobio veći broj glasova.

Ako ni u drugome krugu predloženik za rektora ne dobije natpolovičnu većinu glasova članova Senata, pristupit će se trećemu krugu glasovanja u kojemu će kandidat također trebati dobiti natpolovičnu potporu članova Senata, a ako rektor ne bude izabran ni u trećem krugu, izborni postupak će se ponoviti.

Preneseno s: Zagreb.info

Prijavite se na naš Newsletter