intergrafik 1

Znanstvenici uspjeli presaditi koralj na Velikom koraljnom grebenu

Znanstvenici uspjeli presaditi koralj na Velikom koraljnom grebenu

Typography

Znanstvenici su uspjeli uzgojiti koralj australskog Velikog koraljnog grebena i prenijeti ga na drugo mjesto tog bisera svjetske baštine, što im vraća nadu da će moći obnoviti ekosustav koji je diljem svijeta pretrpio oštećenja zbog globalnog zatopljenja.

Istraživači s australskog sveučilišta Southern Crossa koji su u nedjelju objavili svoju studiju, skupili su krajem 2016. veliku količinu jajašaca i sjemena koralja na otoku Heronu, na istočnoj obali.

Proizveli su goleme količine ličinka koje su zatim prenijeli na oštećena mjesta Velikog grebena kojemu prijete klimatske promjene.

Nakon osam mjeseci znanstvenici su otkrili da je mladi koralj preživio i narastao.

"Uspjeh ovog istraživanja nije važan samo za Velik koraljni greben, nego i u međunarodnim razmjerima", rekao je Peter Harrison, voditelj istraživanja.

"Pokazuje da se oštećene koraljne populacije mogu obnoviti na mjestima na kojima je ugrožena prirodna proizvodnja ličinaka".

Postupak se razlikuje od takozvanog "vrtnog uzgoja koralja" koji se sastoji u otkidanju grančica zdravog koralja i u njegovu presađivanju na grebene, u nadi da će se primiti, ili u uzgoju koralja u rasadnicima, ističe Harrison.

Znanstvenik kaže da vjeruje kako će se postupak moći koristiti u širim razmjerima.

Veliki koraljni greben koji je 1981. uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine, proteže se na 345.000 četvornih kilometara duž australske obale i najveća je zajednica koralja na svijetu s 3.000 "sustava" i sa stotinama tropskih otoka.

Prošle se godine njegova razgradnja ubrzala najviše otkada se počeo pratiti taj proces i to zbog rasta temperature mora.

Početna istraživanja iz zraka i iz mora pokazala su da je 2016. godine razgrađeno 22 posto koralja u plićem moru, a perspektiva je prilično sumorna s obzirom na drugu uzastopnu godinu 'izbjeljivanja'. To 'izbjeljivanje' nastupa kada koralji zbog neuobičajenih uvjeta, poput viših temperatura mora, počnu izbacivati sićušne fotosintetske alge, pa gube boju. Novija istraživanja pokazala su da se taj proces sada odvija i na većim dubinama, nedostupnima roniocima.

Svjetski čelnici dogovorili su se 2015. u Parizu da će smanjenom upotrebom fosilnih goriva ograničiti prosječan rast temperature na dva stupnja celzija iznad razina iz predindustrijskog doba, no udarac sporazumu nanio je predsjednik Donald Trump najavom povlačenja Sjedinjenih Država, a one su iza Kine drugi u svijetu najveći onečišćivač stakleničkim plinovima.

 

Prijavite se na naš Newsletter