intergrafik 1

Akademik Vladimir Paar: Kritičke primjedbe na Cjelovitu kurikularnu reformu (CKR) i prijedlog vizije Hrvatske srednjoeuropske obrazovne reforme (HSEKRO)

Akademik Vladimir Paar

Typography

"Crvena knjiga" najnoviji je zbirni prikaz rada Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti temeljenoga na recenzijama prijedloga Cjelovite kurikularne reforme i viziji buduće obrazovne reforme.

 To je sastavni i zaključni dio trilogije zajedno s dvije prethodno objavljene publikacije: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – doprinos kurikulnim promjenama, urednici: akademik Vladimir Paar i prof. dr. sc. Nevio Šetić, Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb, 2015. ("Bijela knjiga") i Prilozi za raspravu o cjelovitoj kurikulnoj reformi, urednik akademik Vladimir Bermanec, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilišna tiskara d.o.o., Zagreb, 2016. ("Plava knjiga").

Sve tri knjige slobodno su dostupne na internetu. Akademik Paar kao urednik najnovije „Crvene knjige“ donosi kritičke primjedbe na Cjelovitu kurikularnu reformu (CKR) i prijedlog vizije Hrvatske srednjoeuropske obrazovne reforme (HSEKRO).

-S ubrzanim razvojem gospodarstva i društva u svijetu stalna modernizacija i poboljšanje obrazovanja sve su aktualniji pa se danas opravdano svi u Hrvatskoj slažu da je reforma školstva potrebna. Ali kakva reforma u pogledu konkretne realizacije i potreba razvoja gospodarstva i društva? Je li prijedlog Cjelovite kurikularne reforme (CKR), izrađen pod vodstvom bivše Ekspertne radne skupine i razmatran na javnoj raspravi, sukladan potrebama razvoja Hrvatske? Je li uopće provediv? - pita se Akademik Paar te nastavlja:

- Na opsežnim stručnim raspravama koje su održane u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, u Hrvatskome pedagoško-književnom zboru, u Matici hrvatskoj, na školama i fakultetima te drugdje upućene su ozbiljne stručne kritike prijedlogu CKR-a, koje dovode u ozbiljno pitanje provedivost CKR-a i usklađenost CKR-a s potrebama razvoja Hrvatske. U okviru djelovanja Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti doneseno je i razmatrano preko stotinu stručnih recenzija CKR-a.

Autori recenzija istaknuti su stručnjaci sa sveučilišta, iz školske prakse, iz HAZU-a i iz znanstvenih instituta. Recenzije su rezultat volonterskoga rada i zalaganja vrhunskih stručnjaka. Te stručne recenzije i rasprave koristit će pri nastavku rada na hrvatskoj obrazovnoj reformi.

A u osvrtu koliko su recenzije korisne za buduću raspravu jer iako nisu rezultirale konačnim i provedivim prijedlogom dale su određene smjernice, koje govore o tome kakva reforma školstva ne smije i ne može biti. Akademik Paar stoga ističe: Recenzije ukazuju na znatne nedostatke prijedloga CKR-a i predmetnih kurikula, kao štu su: neprovedivost metodologije CKR-a, nerazumijevanje i zanemarivanje STEM područja kao važnoga čimbenika za gospodarski i društveni razvoj, odsutnost postupne orijentacije na srednjoeuropski model kurikula, osobito njemački i austrijski, odsutnost orijentacije strukovnoga školstva na dualni sustav obrazovanja afirmiran u Njemačkoj i Austriji, nedovoljan naglasak na temeljna znanja koja su preduvjet za promjenjive i nepredvidive buduće potrebe razvoja gospodarstva i društva te za buduće cjeloživotno obrazovanje, zanemarivanje novih neuroznanstvenih spoznaja važnih za obrazovanje, zanemarivanje odgojne funkcije škole, te nedovoljno uvažavanje nacionalnoga i svjetonazorskoga identiteta.

Iz recenzija slijedi, kako nadalje ističe akademik Paar, da prijedlog CKR-a nije primjenjiv. Prije uvođenja u škole trebalo bi ga temeljito promijeniti pri čemu bi, zbog pogrešne metodologije, znatne dijelove kurikula trebalo pisati sasvim iznova uz potpuno drugačiju razvojno orijentiranu metodologiju. Naime, iskusni recenzenti na području kurikula upozoravaju da se metodologija slična kao u CKR-u još prije četrdesetak godina pokušala primijeniti u SAD-u i u Njemačkoj, ali s negativnim rezultatom te su na temelju toga iskustva još tada odustali od takve metodologije.

S druge strane, prema recenzijama Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kao i prema srednjoeuropskoj praksi predložena je nova vizija kurikulne reforme pod radnim nazivom Hrvatska srednjoeuropska kurikulna reforma obrazovanja (HSEKRO).

HSEKRO - Vizija školstva u 21. stoljeću ?

HSEKRO je usmjeren na razvoj Hrvatske u uvjetima 21. stoljeća sa srednjoeuropskim modelom školstva kao orijentirom. HSEKRO uključuje sljedeće važne odrednice: - Potrebno je postupno približavanje hrvatskoga školstva srednjoeuropskim kurikulima, posebice njemačkom i austrijskom kao orijentiru, uz prilagodbu našim uvjetima i našoj obrazovnoj tradiciji. Za potrebe brzo promjenjivoga i nepredvidivoga budućeg razvoja gospodarstva i društva HSEKRO predlaže usklađeno usvajanje temeljnih znanja i prirodoslovno-matematičko, tehničko i informatičko ("STEM područje") te društveno-humanističko ("post-STEM područje"), što je temelj za cjeloživotno obrazovanje i nepredvidive promjene u budućnosti.

- HSEKRO naglašava u svim nastavnim predmetima orijentaciju na svjetske trendove razvoja sposobnosti za rješavanje problema (problem solving capabilities) i inovativne aktivnosti učenika.
- HSEKRO predlaže postupnu orijentaciju strukovnoga obrazovanja na uspješan srednjoeuropski model dualnoga obrazovanja po uzoru na njemačko i austrijsko obrazovanje. Njemački dualni model obrazovanja već je nekoliko puta bio predstavljen na stručnim skupovima u Hrvatskoj uz podršku njemačke Zaklade Konrada Adenauera.

- Treba uzeti u obzir suvremene spoznaje neuroznanosti koje ističu važnu ulogu emocionalne inteligencije i daju argumente protiv rane izbornosti u obrazovanju kao i protiv pretjerane uporabe digitalne tehnologije u nastavi.
- Kao važne odrednice treba uključiti nacionalni identitet i odgojnu funkciju obrazovanja.- U središtu pozornosti HSEKRO-a treba biti nastavni kadar u školstvu, u skladu s prioritetima u razvijenim zemljama.

Najvažniji čimbenik kvalitete obrazovanja jest intenzivno stalno stručno usavršavanje nastavnoga kadra, stimuliranje učitelja i nastavnika, privlačenje talentiranih mladih ljudi u nastavnički poziv i poboljšavanje metoda poučavanja.

- Polazište HSEKRO-a je jasno: ako bi znanje hrvatskoga učenika bilo ispod razine znanja učenika u drugim srednjoeuropskim zemljama, tada bi naša domovina i životni standard naših građana bili osuđeni na daljnje zaostajanje u odnosu na razvojno orijentiranu Srednju Europu. No, neke pozitivne strane koje su prisutne u prijedlogu CKR-a, a bile su prisutne i u ranijim prijedlozima u Deklaraciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o znanju i primjeni znanja (2004.) te kurikula Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS) i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma (NOK), treba koristiti i u budućoj izradi hrvatskoga kurikula. To se osobito odnosi na rasterećivanje učenika pretjeranoga enciklopedijskoga gradiva, poticanje učenika na razmišljanje i rješavanje problema, razvoj kreativnosti učenika i tako dalje.

Što se tiče informatičkoga obrazovanja, recenzenti upozoravaju da kurikul treba usmjeriti na novi koncept pristupa informatičkome obrazovanju, koji uključuje rani razvoj kompjutorski-prijateljskog (computer– friendly) senzibiliteta i potrebnoga logičkog i apstraktnog načina mišljenja počevši već od dječjega vrtića. Moderno učenje informatike u svijetu nije učenje recepture ili dijelova računala nego učenje koncepata koji se mogu primijeniti na bilo kojoj tehnologiji i bilo kojoj problematici koja se u informatici vrlo brzo mijenja.

Nastavu Informatike treba prioritetno usmjeriti projektnoj nastavi kojom učenici samostalno ili u skupinama izvode projekte te radom stječu potrebna trajna znanja i razvijaju sposobnost snalaženja u realnome i promjenjivome informatičkom okružju. Koncepti učenja pomoću informatičkoga alata Python mogu se primjenjivati u najjednostavnijemu obliku od vrtića nadalje sve do najviših stupnjeva obrazovanja. Glavne poveznice informatičkoga obrazovanja s fizikom, matematikom, informatikom, biologijom i kemijom treba artikulirati kroz dodirne interdisciplinarne sadržaje u okviru tih predmeta. No, upozoreno je da u nastavi ne treba pretjerati s digitalnom tehnologijom.

Nastavni kadar – „učitelj“ je najvažniji čimbenik reforme obrazovanja

U svom osvrtu akademik Paar poručuje da se pozornost treba posvetiti i učiteljima, ali i opsegu gradiva, koje se mora usmjeriti na kvalitetu i na poticanje kreativnosti kod učenika:
- Prema svjetskim iskustvima kao najvažniji čimbenik reforme obrazovanja u fokusu pozornosti treba biti nastavni kadar: poboljšanje materijalnoga i društvenoga statusa učitelja i nastavnika, stimulacija kvalitete, privlačenje stipendijama talentiranih mladih ljudi u nastavnički poziv i kvalitetno stalno stručno usavršavanje, osobito za STEM područje. Temeljni preduvjeti uspješnih kurikulnih promjena uključuju stalno stručno usavršavanje nastavnoga kadra (stručni seminari, ogledna predavanja, ljetni znanstveni kampusi, povremena jednomjesečna istraživačka praksa u znanstvenim institucijama, studijska putovanja, doktorski studij).

Bez ostvarenja tih preduvjeta nije moguća kvalitetna cjelovita reforma obrazovanja pa bi i najbolje planirana kurikulna reforma bila osuđena na neuspjeh. No, na kraći rok moguća su i potrebna neka parcijalna poboljšanja, koja se mogu provoditi korak po korak, kao primjerice smanjivanje broja predmeta, rasterećenje gradiva (enciklopedijski sadržaji i podaci), poticanje kreativnosti učenika te poboljšanje kvalitete udžbenika.

Treba krenuti od ključne uloge prosvjetnih djelatnika i ne preuveličavati ulogu digitalne tehnologije u procesu poučavanja iako je i ona također važna. Bill Gates kaže: "Tehnologija je samo alat. Kada govorimo o potrebi da djeca rade zajedno i da se motiviraju, onda je učitelj najvažniji." Prema suvremenim neuroznanstvenim istraživanjima veliku važnost ima emocionalna inteligencija učenika. Isto tako, i dalje će također biti vrlo važno i kvalitetno humanističko-društveno obrazovanje i razvoj cjelovite osobnosti.

Ne smije se zaboraviti upozorenje Alberta Einsteina: "Strah me dana kada će tehnologija nadmašiti naše ljudsko uzajamno djelovanje. Svijet će tada dobiti generaciju idiota."Osnove kurikulne reforme hrvatskoga školstva predložene su u dokumentu Deklaracija o znanju - Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja, urednici: akademik Eugen Pusić i akademik Vladimir Paar, HAZU, 2004.: "U obrazovanju je bitno smanjiti opseg gradiva i enciklopedijski karakter učenja, preusmjeriti naglasak od memoriranja činjenica na njihovo međusobno povezivanje i razumijevanje. Ključna je kvaliteta usvojenog znanja, a ne njegov opseg." Na tome načelu tijekom 2003. pa sve do 2005. godine stručna skupina od 448 stručnjaka (iz škola, sveučilišta, znanstvenih instituta i HAZU-a) pod operativnim vodstvom tadašnjega državnog tajnika za osnovno školstvo prof. dr. sc. Nevia Šetića i pomoćnika ministra mr. sc. Nenada Markovića izradila je 2005. godine prvi kurikul za osnovnu školu u Hrvatskoj (Vodič kroz HNOS, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Zagreb, 2005.).

Taj prvi kurikul – Hrvatski nacionalni obrazovni standard - ponovno je prenesen 2015. godine u knjizi Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva - doprinos kurikulnim promjenama. Također je od 2007. godine razvijan i Nacionalni okvirni kurikulum (NOK) pod vodstvom državne tajnice u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Dijane Vican.

Opseg gradiva te problem strukovnog obrazovanja

Da je ta kurikulna reforma bila nastavljena tijekom zadnjih desetak godina, danas bi u školskoj nastavi bilo manje nepotrebnih podataka i činjenica, a više dubljega razumijevanja i sposobnosti primjene znanja, više novih metoda poučavanja te logičnoga i kreativnoga mišljenja, više interdisciplinarne i projektne nastave te veće i ojačane odgojne uloge škole. Također bi se mnogo bolje rješavao danas ozbiljan problem strukovnoga školstva – ustrojavanjem strukovnoga obrazovanja prema uzoru uspješnoga njemačkog i austrijskog dualnog modela, prilagođenoga našim uvjetima. Sada su to zadaci koji stoje pred predstojećom obrazovnom reformom.

Spomenimo da je u prijedlogu HNOS-kurikula za osnovnu školu iz 2005. godine za smanjenje preopterećenosti gradiva velikim brojem informacija i podacima predložen jednostavan način da se broj novih pojmova obveznih za pamćenje ograniči po nastavnoj temi na najviše tri do pet kao orijentir za nastavnike, učenike i autore udžbenika. Tada je razmatran kurikulni model "70 + 30 %": definirani obvezni sadržaji trebaju se obrađivati tijekom najmanje sedamdeset posto vremena predmetne satnice, a preostalih trideset posto vremena predviđen je za takozvane proširene sadržaje.

Ti prošireni sadržaji mogu biti dodatni ilustrativni primjeri koji se definiraju samo orijentacijski i prepušteni su izboru nastavnika. Prošireni sadržaji mogu pridonijeti boljemu zornom razumijevanju gradiva, ali ih učenik ne treba pamtiti i znati za ocjenu. No, po potrebi dio tih trideset posto vremena nastavnik može također koristiti po svome nahođenju za učvršćivanje i uvježbavanje obveznoga gradiva i raspravu s učenicima.

Što se tiče prijedloga CKR-kurikula u svjetlu iznesenih kritika, buduća Ekspertna radna skupina i predmetna povjerenstva trebala bi razmotriti bi li se nešto i što bi se konkretno iz CKR-a te u kojoj mjeri moglo upotrijebiti pri izradi budućega kurikula koji će kao orijentaciju imati srednjoeuropski model kurikula prilagođen našoj obrazovnoj tradiciji i konkretnim uvjetima.

U svojoj recenziji Boris Vilić (dekan s Collegea of Continuing Studies, Rider University, Lawrenceville and Princeton, New Jersey, SAD) piše: "Očigledno je da Hrvatska ima mnogo stručnjaka i zato ja podržavam zahtjev HAZU-a za proširenjem Ekspertne radne skupine, proširenjem stručnih radnih skupina i revizijom CKR-a. Hrvatska djeca zaslužuju bolje!". – zaključuje urednik Paar.

Prijavite se na naš Newsletter