Poliester Brajdic

Poduzetnički impuls: Kristijan Mikac poduzetnik koji svoju računicu vidi u uzgoju paulovnije (Paulownia)

Typography

Brzorastuće drvo koje dosegne metar kubični drvne mase u 7 godina, a hektar nasada do pet milijuna kuna svakih 7 godina

U posljednje vrijeme malo tko nije čuo za kraljevsko drvo Kiri porijeklom iz Kine. Paulovnija ili paulownia kako joj je službeni naziv, plijeni pričama o ljekovitim svojstvima svojih cvjetova, širokoj uporabi u industriji i stočarstvu, nerijetko i o uporabi u kućanstvu bilo kao visokokalorično drvo za ogrjev ili kao nezamjenjiv izvor hrane u stočarstvu. No prije svega hrvatskim je poduzetnicima sve zanimljivija kao drvo za tehničku uporabu, koje će u samo sedam osam godina izrasti u impresivno stablo od 20 metara visine te dati čak metar kubični drvne mase po stablu. Jedan od njih je i Kristijan Mikac iz tvrtke RWS iz Sračinca, koji se uzgojem paulovnije bavi već tri godine i naravno polaže velike nade u svoj posao. Iako vlasnik i direktor svoje tvrtke početkom godine kao i mnogi drugi Hrvati svoju je sreću krenuo tražiti i izvan granica zemlje, točnije na Cipar, no s paulovnijom si je odlučio dati još jednu, kako sam kaže, posljednju poslovnu šansu u domovini. A kako je to bilo saznajemo iz prve ruke.

Naime da je on tipičan hrvatski poduzetnik čekao bi da država nešto napravi i da u okviru isprobanih metoda pokuša izvući najbolje za sebe, ali Kristijan je krenuo težim, trnovitijim i samostalnijim putem. Ideja o uzgoju sadnica paulovnije krenula iz primjera dugih jer kako sam kaže nije ni prvi ni jedini kome je Paulownia zapela za oko.

Vlastito znanje

- Samo smo se malo studioznije posvetili radu s biljkama, jer ni vremena ni novaca za previše eksperimentiranja nismo imali. Znači govorim o vlastitoj obitelji,nekolicini bliskih prijatelja i samo jednoj, u toj domeni stručnoj osobi, zgroženih činjenicom da nemali broj mladih ljudi mora iseliti iz domovine i svoju sreću potražiti na nekom politički i gospodarski uređenijem mjestu. S paulovnijom se susreo prvi puta na poslovnom putovanju kroz Italiju, gdje sam se kao savjetnik na projektu sustava navodnjavanja sasvim slučajno zatekao nadomak nasada paulovnije. U blizini tog, tada nepoznatog drveta, zrak je bio svježiji, kao na višoj nadmorskoj visini. Od tad do danas to me drvo nije prestalo oduševljavati. Počeo sam učiti o tome čudnovatom drvetu. Kasnije je prijatelj nabavio sjeme i tako smo uzgojili prve biljke. Nismo znali kako će se sjeme ponašati i koliko će zapravo muke trebati kako bismo uzgojili biljku prirodnim putem. U to doba status paulovnije u Hrvatskoj bio je daleko od reguliranog. Ministarstva nadležna za izdavanje odobrenja za unos nove vrste još nisu bila usuglašena oko invanzivnosti određenih vrsta i utjecaju na okoliš. U Hrvatskoj je status paulovnije reguliran tek nedavno, pa smo tako s prvim odlukama hrvatskog zakonodavnog sustava ishodili sva potrebna odobrenja za uzgoj i distribuciju sadnica. Vrlo brzo razvili smo sustav kontroliranog uzgoja, s maksimalnim mogućim postotkom uspješnosti. Danas smo, s tri velika inkubatora s elektronski upravljanim sustavom vlaženja, regulacije temperature i razine svjetlosti, u mogućnosti uzgojiti više desetaka tisuća sadnica u kratkom vremenu, priča nam Kristijan.

Iako kaže da nije najveći proizvođač u Hrvatskoj jer isplativost sadnje tog drveta uvidjeli su i mnogi prije njega ono što ga izdvaja iz mase je kvaliteta sadnog materijala i izrazito brzi rast njegovih sadnica.

- Uspjeli smo uzgojiti biljku koja je genski nepromijenjena u odnosu na matičnu jedinku. Posebno me veseli spoznaja da biljku nije potrebno genski modificirati kako bi uspijevala na našem području, već ju je dovoljno prilagoditi podneblju imitiranjem uvjeta iz prirode, u ranom stadiju razvoja. Nešto poput odgoja u ljudskom svijetu. U tom smislu bismo se mogli koristiti sportskim terminima, ali ne bih rekao da je za nasu u odnosu na druge „najveći“ dobar izraz.

Inkubatore za uzgoj paulovnije iz sjemena proizveli su sami. Kaže da je i tu bilo uspona i padova.

- Ponekad smo u otpad bacali i više tisuća sadnica. Nismo odustajali dok nismo uspjeli uzgojiti biljku, simulirajući prirodne uvjete, do mjere da ta ista biljka preseljenjem u prirodu ne odaje znakove promjene staništa. Tako danas imamo nasad 10 metarskih stabala koja su stara tek dvije godine. Pomoć države nismo tražili. Moj je osobni stav da ne treba puno očekivati od drugih. Obitelj i bliski prijatelji bili su tu kad je trebalo, a nove projekte, kao i kontinuitet postojećih sigurno ćemo temeljiti na suradnji s europskim i s domaćim investitorima, ističe.

Računica koja privlači

Kaže i da je sve više pravnih i fizičkih osoba, kao i županija i općina koje su s ciljem razvoja gospodarstva, poboljšanja standarda ruralnih područja ili pak s aspekta povećanja prihoda od vlastitih ulaganja, kao i poticaja za ekološki uzgoj, krenule u unosan posao, koji kao alternativu svim dosadašnjim projektima nudimo svakome.

- Riječ je o nesumnjivo najbrže rastućem i najisplativijem stablu na zemlji, a računica je vrlo jednostavna paulovnija elongata za 7 do 8 godina daje jedan metar kubično drvnog materijala po stablu. Kubični metar u režimu industrijske sadnje, dostiže cijenu višu od 8000 kuna. Po hektaru biljka donosi do 5 milijuna kuna svakih 7 do 8 godina. Uz jednokratno ulaganje manje od 20.000 kn…vi meni recite tko bi se mogao odlučiti na takvo nešto -uz smijeh priča Mikac.

Širok je spektar uporabe paulovnije. Između ostalog koristi se za: drvnu građu, kao ogrjevno drvo ili pri izradi stolarije, parketa, furnira, namještaja, igračaka, glazbala i drugih predmeta od drveta. Također se koristi u brodogradnji, zrakoplovnoj industriji, gradnji montažnih kuća... Paulownia je također vrhunski izolacijski materijal. Drvo se koristi i za izradu peleta i bioetanola, budući da ima iznimno visoku energetsku vrijednost. Zbog visokog udjela bjelančevina i različitih mikroelemenata, koristi se i kao stočna hrana. Cvjetovi se koriste u farmaceutskoj industriji, listovi za proizvodnju humusa, a ovo medonosno drvo daje med koji je ljekovit. U trećoj godini, već ovisno o vrsti i tipu Paulovnije, ona će procvasti. Ako joj ne formirate krošnju, rasti će u prirodnoj formi i biti će nezamjenjiv izvor kisika, hladovine i mirisa, uz bezbroj predivnih cvjetova.

Zbog apsorpcije izrazito visokih količina CO2 i emitiranja isto toliko visokih količina kisika, biljka je preporučljiva za sadnju u blizini dječjih vrtića i škola. Iz istih se razloga sade drvoredi paulovnije u najzagađenijim gradskim četvrtima. Pogodna je za pošumljavanje parcela s rizikom od erozije, kao i za pošumljavanje opožarenih šumskih zemljišta. Uzmite ju i zasadite na zapušteno zemljište , biti ćemo puno sretniji uzgojimo li šumu ove „tvornice kisika“ umjesto npr. ambrozije, napominje nadalje Kristijan, ali ističe i razlike od proizvođača do proizvođača na koje treba obratiti pozornost.

- Ako ste kupili jeftine sadnice bez računa i garancije porijekla- žao nam je… Svaka genetski osiromašena biljka rasti će nekoliko puta sporije, uzrokovat će gomilu dodatnih troškova, a vaš će nasad biti ilegalan. Pozvao bih sve koji svoju poljoprivredno-proizvodnu djelatnost žele usmjeriti na isplativiju i egzistencijalno prihvatljiviju opciju da nam se obrate s povjerenjem. Temeljem Rješenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, tvrtka RWS d.o.o. ovlašteni je proizvođač i distributer sadnica paulovnije, te smo voljni staviti na raspolaganje dostupne resurse u interesu svake pravne i fizičke osobe. Posjedujemo sve potrebne dozvole, odobrenja i certifikate. Pomoći ćemo vam savjetima i voditi se iskustvom. Sve to uz najbolji omjer cijene i kvalitete. Na kraju, sve je više velikih svjetskih gradova, koji krcati ugljikovim dioksidom upravo ovo drvo smatraju plućima grada, te drvoredima stabala paulovnie spašavaju nove generacije. Zašto? Zato što je to moguće – zaključuje Kristijan.

Prijavite se na naš Newsletter