fallback

Bernarda

Cr(ve)na vina Slavonije i Podunavlja - proizvodni potencijal koji treba iskoristiti

Typography

- Imaju li Slavonija i Podunavlje potencijal za veću proizvodnju cr(ve)nih vina? – Odgovor na to pitanje trebala je dati radionica Marija Meštrovića, vrsnog vinskog stručnjaka iz Udruge Graševina Croatica koji je na Međunarodnom eno -gastro festivalu WineRi u Guvernerovoj palači u Rijeci, 22. veljače, predstavio čak devet vinara Slavonije i Podunavlja, čija ukupna proizvodnja cr(ve)nih u odnosu na proizvodnju bijelih vina zasad iznosi 18 posto. Na radionici je bilo govora o očekivanjima, predrasudama gastronomiji i mogućnostima sljubljivanja s jelima, prepoznatljivosti i na kraju realnosti.

Mario je svojoj publici predstavio cabernet sauvignon 2011., vino erdutskih vinograda s karakterističnom voćnosti, merlot Ivan Buhač, 2015. Podunavlje Ilok -pobjedničko vino u kategoriji vrijednosti za novac, frankovku Orahovice - Slatine 2013, aromatično i elegantno, cuve od cabernet sauvignona i caberneta franca, omjera 60 : 40 , Srijem, pa zatim pinot noir Galić - 2013. Kutjevo, Crno 9 - 2014., Kutjevo, Mercs - Krauthaker tj. cabernet sauvignon i merlot 2015., Feričani - merlot 2012., Vina Belje - cabernet sauvignon i merlot 2011. (nešto kao bordoški cuve) te sjajnu frankovku miraz 2012... Radionica je dala odgovore na sva navedena pitanje ponajprije kad je riječ o podneblju koje je zahvaljujući globalnom zatopljenju od prosječna 2 stupnja Celzijusa otvorilo mogućnosti za uzgoj cr(ve)nih sorti, na čiju kvalitetu utječu i drugi čimbenici, poput sastav tla, položaja vinograda, broja sunčanih dana, vjetra koji utječe na mikro klimu... te naravno suvremene tehnologije podrumarstva.

Slavonija i prema riječima vinara Vlade Krauthakera, iako danas pretežito orijentirana na proizvodnju bijelih vina - graševine i drugih sorti, danas posjeduje veliki potencijal za proizvodnju cr(ve)nih vina od kojih su mnoga, vidjelo se na radionici, mahom još kvalitetnija s duljim sazrijevanjem u bačvama.

Omjer proizvodnje mogao bi u dogledno vrijeme dostići najmanje 30 prema 70 posto, a i svojom kvalitetom slavonska bi se cr(ve)na vina vrlo skoro mogla dostojno nositi s konkurencijom zapadnih zemalja pa čak i Francuske, zaključeno je na radionici.

Na festivalu su održane i druge radionice, počevši od dekantiranja i predstavljanja vina Vinarije Juris (Damir Zrno), Mjerljivi kriteriji hrvatskog vinogradarstva i vinarstva u svijetu – predavanje dr.sc. Ivana Vladimira Petric, Vina Vinarije Krauthaker, (Tomislav Razumović), Vino i knjige se vole, Sanja Mrkušić (Vina Pilato - Ivane Grabar), Pjenušci Primorsko-goranske županije i vina odležana u moru, (Udruga žlahtina, Miroslav Palinkaš), Kako sastaviti vinsku kartu (Damir Zrno). Održana su i predavanja o Vinskom turizmu - Sandra Di Marcantonio - Belgija, te „Jarbola – preživjela vinska sorta“ - predavanje Franca Ružića.

Prijavite se na naš Newsletter