Hrvatski poduzetnici za poslovna sjedišta više biraju gradove nego općine

Typography

Čak 84 posto hrvatskih poduzetnika ima sjedište u nekom od 128 gradova, više od trećine u Zagrebu, dok je svega njih 16 posto sa sjedištem u općinama kojih u Hrvatskoj ima 428. Poslovno sjedište u gradovima ima 89.508 poduzetnika, a u općinama njih 17.061. Podaci su to iz poslovne 2015. godine, a objavila ih je Financijska agencija (FINA) u okviru analize o poslovanju poduzetnika u gradovima i općinama.

U Hrvatskoj je ukupno 556 jedinica lokalne samouprave, od toga 128 gradova, u kojima poslovno sjedište ima 89.508 poduzetnika odnosno čak njih 84 posto, te 428 općina u kojima sjedište ima 16 posto poduzetnika ili njih 17.061 – stoji u Analizi o poslovanju poduzetnika u gradovima i općinama koju je izradila Financijska agencija (FINA), obrađujući podatke iz poslovne 2015. godine. Najveći broj hrvatskih poduzetnika, njih više od 35 tisuća ili oko 33 posto, poslovno je koncentrirano u Gradu Zagrebu koji ima status grada i županije. Gleda li se s razine 128 gradova, u Zagrebu poslovno sjedište ima skoro 40 posto poduzetnika! Slijede Split sa 6.459 te Rijeka sa 4.279 poduzetnika. Grad s najmanje poduzetnika, svega njih 17, je Vrlika, dok gradovi Otok i Hrvatska Kostajnica imaju po 25 poduzetnika. Općina s najvećim brojem poduzetnika je Viškovo (503), a slijede Matulj s 468 te Medulin s 431 poduzetnikom. Te općine, navodi FINA, imaju čak i više poduzetnika od pojedinih gradova – županijskih središta, primjerice Požege 343), Pazina (292), Virovitice (299), Krapine (272) ili Gospića (206).

Podjednako uspješni i neuspješni

Kako navodi FINA, poduzetnici u gradovima i općinama bili su lani podjednako uspješni ili neuspješni. Dakako, s obzirom na njihov broj, 90 posto ukupnih prihoda ostvarili su poduzetnici u gradovima, iskazavši neto dobit u iznosu od 15,8 milijardi kuna, što je bilo 113 posto više nego godinu prije. Kod poduzetnika sa sjedištem u općinama neto dobit iznosila je 1,4 milijarde kuna i bila je veća za 18,1 posto, u odnosu na prethodnu godinu. Što se, pak, gubitaša tiče, njihov je udjel bio 36 posto, kako na razini gradova, tako i općina. Od gradova najveći udjel gubitaša u ukupnom broju poduzetnika imao je Supetar, a od općina Donja Motičina. I jedni i drugi povećali su izvoz, oni u grdovima za 9,3, a u općinama za 15,4 posto u odnosu na godinu prije. Također, porasle su i investicije u dugotrajnu imovinu, kod poduzetnika u općinama za više od 50 posto.

Razlike u plaćama

Prema podacima FINA-e, prosječno je lani kod poduzetnika u gradovima bilo 8,2 zaposlenih, dok je kod onih koji su registrirani u nekoj od općina bilo u prosjeku 6,2 zaposlenih, što je relativno mala razlika. Analitičari FINA-e obrazlažu to velikim brojem poduzetnika bez zaposlenih koji su većinom registrirani u gradovima. Kod poduzetnika u gradovima lani je bilo zaposleno oko 734 tisuće radnika, a kod onih u općinama njih 105 tisuća, uz zabilježen rast od 3,2 odnosno 6,6 posto u odnosu na predhodnu godinu. No, razlika u plaćama po zaposlenom bila je i do tisuću kuna. Prosječna neto plaća po zaposlenom kod poduzetnika u gradovima bila je 5.144 kune, a kod poduzetnika u općinama za tisuću kuna manja.

Prijavite se na naš Newsletter