Tvrtka Bernarda krevetni slavi iz Pušćina sa svojim svjetski znanim brendom Bernarda slavi 20 godina uspješnog poslovanja

Bernarda krevetni sustavi

Typography

Bernarda Cecelja, vlasnica tvrtke Bernarda krevetni sustavi iz Pušćina a već niz godina i svjetski znanog brenda koji nosi njezino ime, ovih je dana ugostila visoke goste iz Vlade RH i Hrvatskog sabora. Naime, pri obilasku Međimurske županije u pratnji lokalnih političara posjetili su je proteklog tjedna Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora i Martinu Dalić, potpredsjednicu Vlade RH. Tom prigodom s Bernardom smo razgovarali o dosadašnjih iznimno uspješnih 20 godina poslovanja.

-Podsjetimo se na vaših 20 uspješnih godina, bio je to stalni inovativni razvoj, kako je sve počelo?

  - Prije 20 godina počeli smo s 13 ljudi, a ja sam bila ta 13-esta i u malom prostoru koji sam kupila sam od jednog privatnika. Zanimljivo je da smo odmah počeli s izvozom jer sam ja i prije kao predstavnik strane firme imala kontakte s današnjim našim kupcima te smo ih potom sami pronalazili kroz nastupe na sajmovima. Kako sam prije zastupala neke firme npr. proizvodnju opružnih jezgri, odlučila sam napraviti proizvodnju kreveta. Naime 90-ih godina za vrijeme rata, radila sam u Varaždinu kao predstavnik stranih firmi i objedinjavala njih nekoliko. U vrijeme raketiranja aerodroma, u sekundi sam jedva pobjegla pred rafalima. I u to cijelo ratno vrijeme mi smo radili i izvozili, zahvaljujući tim firmama koje su također radile cijelo vrijeme, međutim, onda su došle različite poteškoće. Jedni drugima nisu plaćali, a mi smo im dostavljali repromaterijal kao naša strana firma, bila je prepucavanja i to je meni išlo na živce, a osoba sam da ako nešto obećam onda tako i napravim. Takva sam i danas jer ako ja kažem kupcima “taj dan ćete dobiti robu u toliko sati” to se mora izvršiti. Upravo radi toga sam odlučila ići u vlastitu proizvodnju i sav svoj kapital uložila sam da od privatnika kupim halu. Od njega sam naravno preuzela i kredite koji su u ono vrijeme, 1998. godine, iznosili 15 posto.

Krevetni sustavi kao program

- Kako ste definirali proizvodni program?

- Proizvodni program je bio orijentiran na krevete s opružnom jezgrom no bili su to tek počeci po uzoru na programe koji su se razvijali u Skandinaviji. Meni je jedan Danac naime tada rekao: Bernarda ti ćeš vidjeti da će polako ti boks kreveti, odnosno krevetni sustavi u kojima je opružna jezgra doći i na jug od Danske prema Hrvatskoj i tako sam i ja odlučila raditi takve krevete. Kasnije smo ih mi modificirali i unaprijedili vlastitim idejama ili s idejama naših kupaca, jer uvijek se treba prilagoditi. Ti kreveti mogu biti i preteški, glomazni, preniski, previsoki... ali ti se moraš prilagoditi ovisno o željama kupaca. Također i standardi u hotelima su se mijenjali tako da smo se i mi usporedo morali mijenjati i usput razvijati neke nove tipove kreveta s madracima osnovnog kreveta tako da se do kreveta može sa svih strana bez ikakvih prepreka. Radili smo puno i da bismo se prilagodili tim europskim standardima jer smo već od 1998. godine prisutni i u Europskoj uniji.

- Ime „Bernarda“ uz slogan „Dobar san za zdrav život“ danas je brend, kako je to nastajalo?

- Halu sam kupila kao privatna osoba kupila halu, a onda su mi rekli da mogu imati i firmu, i osnovala sam firmu. Zanimljivo je da su ime Bernarda dali pravnici koji su mi pomogli oko svih tih akata koje smo morali napraviti. Ja sam htjela da firma se zove Makro-madraci, kreveti, opremanje, ali rekli su da imam zvučno ime i da se firma može zvati po meni. Počeli smo prvo s krevetima, a tek 1999. godine budući da smo imali sve materijale, odlučili smo se i za madrace i počeli razvijati vlastitu marku, te započeli s implementacijom vlastitih ideja s inovacijama počevši od 1998. godine i uz praćenje po sajmovima, praćenje noviteta u repromaterijalima, u suradnji sa Šumarskim fakultetom, s Tekstilno-tehnološkim fakultetom s liječnicima. A slogan “Dobar san za zdrav život” uveli smo 1998 godine s ciljem da nema štetnih sastojaka da je repromaterijal certificiran, kao i svi naši proizvodi i da je svaki naš proizvod testirani u određenim laboratorijima,poput primjerice laboratorija za negorivost Lapi u Italiji, Aga u Nürnbergu i našeg Šumarskog fakulteta ili Inspekta u Zagrebu.

- Uspjeh je dolazio postupno?

- Sama ranije nikada nisam bila u proizvodnji. Zaposlila sam se u tvornici opruga ali u komercijali, radila sam uvoz i izvoz, ali sama proizvodnja? To ne. Zato smo svi učili, bili smo sjajan tim od 13-ak ljudi i razgovarali dnevno kako bismo mogli napraviti ono najbolje.
Primjerice meni je šef tapetar rekao koliko repromaterijala treba, moji radnici i poslovođe radili su normative, a ne neki inženjeri, tako smo počeli i tako smo se razvijali. Uz nastupe na sajmovima počeli smo razvijati naš brend Bernarda, a osobito putem medija i tako se probijali kroz tržište. Usput sve to zahtijevalo je i proširenje kapaciteta i uvođenje stalnih noviteta jer ne možete ostati na jednome krevetu i madracu.Morate ga stalno razvijati tako da danas imamo više od 60 vrsta madraca i puno vrsta kreveta i uvijek se radi nešto novo.
A kad se uspoređujemo u našoj branši odlučili smo se za opremanje objekata, kao jednu grupaciju ili segment, drugi segment je individualni pristup gdje radimo za individualne kupce, treći je segmenat nautika - opremamo brodove, četvrti je program za djecu dok je peti program medicinski.
Pri tome uvijek pazimo da program za zdravo spavanje, krevet, madrac, jastuci... bude naša specifičnost i u tom segmentu smo perfekcionisti jer u svojoj domeni znamo kako postići najvišu razinu kvalitete.

- Kako je bilo s inovacijama, uvijek ste nastojali biti prvi?

 - Uvodili smo neke novacije kojih nije bilo na hrvatskom tržištu pa čak ni u Europi. Malo je firmi koje imaju toliko nagrada, ima onih tvrtki koje se bave nekim tehničkim stvarima, softverima, ali baš s krevetima, madracima, jastucima da možete napraviti toliko puno inovacija, to je naša specifičnost. O tome na kraju krajeva dovoljno govore sve ove medalje, koje smo izložili u našem prostoru u Pušćinama i mislim da je i u danas malo takvih, bez lažne skromnosti čak i u Europi.

Stalne inovacije

-Vitezica ste inovatorstva?

- Da ovdje u Hrvatskoj ali i članica s brojem 112 Svjetske udruge inovatora. U vrijeme kada sam počela bilo je malo žena poduzetnica, a i danas je podatak da ima tek 30 posto žena poduzetnica. Manje više žene kao poduzetnice najčešće su na čelu velikih korporacija, ali u privatnom stopostotnom vlasništvu nema ih mnogo.Mislim da su se ipak danas sve više počele probijati, jer su osjetljivije, suptilnije i nekako možda malo bolje razmisle prije nego ulete u neke rizičnije programe, daju si više truda da više razmisle. Danas ih ima sve više i to me veseli.

- Dobitnica ste mnogobrojnih nagrada i priznanja, na koja ste najviše ponosni?

 - Toliko je nagrada da ne znam ni nabrojati, počevši od žene poduzetnice, žene godine,pa 2014 žena stvaratelj za 21. stoljeće.Zatim je tu niz nagrada od Ministarstava, Hrvatske gospodarske komore, od Općine, Županije, ali nekako kada moj proizvod dobije neku zlatnu medalju to mi je nekako najdraže jer tu dolazi do izražaja naša kreativnost pa kada tu dobijte pohvalu onda je to kruna uspjeha.

Stipendije za učenike

- Problemi koje danas imate vezani su uz nedostatak stručne radne snage, kako to prebroditi?

 - Ima radne snage, ali nema struke. Odlučili smo i stipendirati djecu, ali rezultati su jako poražavajući. Objavili smo potrebu za stipendiranje 40 učenika, odnosno po 10 učenika u svakoj branši, recimo krojača, stolara, tapetara, šivača koje sam htjela stipendirati. Oni bi obavljali praksu kod nas jer to su specifične tehnologije, a ako bi odradili praksu kod nas kasnije bi ih čekalo radno mjesto. Objave smo dali u 20 osnovnih škola i stalno oglašavamo, a i škole su bile spremne da osnuju takve razrede, ali interesa nema. Naprosto nije bilo kandidata, jer uvriježeno je mišljenje da su to manje vrijedna zanimanja pa ni roditelji nemaju interes potaknuti djecu na ta zanimanja iako je to posao koji će moći raditi cijeli život.

Prijavite se na naš Newsletter