fallback

Grad Varaždin – slijedi li borba „titana“ ili spašavanje „utopljenika?“

Špancirfest

Typography

Ne samo uoči Špancirfesta već i posljednjih mjesec-dva Grad Varaždin, kome je zbog neizglasavanja proračuna početkom godine i smjene bivšeg gradonačelnika, voda bila došla do grla, sada ponovno polako oživljava.

Dah mu je, čini se, sve jači, pa je, iako se nekadašnja vremena što se tiče investicijske klime neće tako brzo vratiti kao što se ništa u životu ni ne vraća, zanimljivo pogledati kakve su perspektive, ima li zajedništva i je li u njemu manje političke nesnošljivosti.

A situacija u gradu je doista specifična. Svega nekoliko mjeseci od lokalnih izbora nekadašnji su ljuti protivnici ponovno na istim pozicijama: Ivan Čehok je na čelu Grada, a Radimir Čačić, na čelu Županije, ali dobro je i pozitivno, jer obojica su ozbiljno prionuli poslu. Ponovno se bakću sa (novim) starim problemima, koje su doduše dobrim dijelom nekadašnjim ponašanjem i bili izazvali.

A da je tako potvrđuje i jučerašnja pressica u Gradu Varaždinu posvećena zbrinjavanju baliranog otpada u Brezju. Riječ je o problemu koji više nije samo gradski već je i županijski i državni, ali ponajviše varaždinski, jer 93 tone baliranog otpada na privremenoj deponiji nadomak grada zapravo je ekološka bomba (s time da se nitko i ne usudi zatražiti objektivnu studiju utjecaja na okoliš,čit. zdravlja stanovništa).

Bale u Brezju najvažniji projekt Ivana Čehoka

Ivan Čehok, gradonačelnik i Zlatan Avar, njegov zamjenik, sazvali su press konferenciju da bi objasnili javnosti nalaz Inspekcije o nedavno započetom noćnom odvoženju bala, do čega je došlo „bez prethodnih najava, pa „nitko nije znao tko niti kamo odvozi bale“. Dio je građana doduše zbog toga odahnuo jer konačno se nešto pokreće, a Inspekcija je utvrdila da u svemu tome nema ništa sporno.

Od kad je ponovno na čelu Grada, Ivan Čehok se odmah latio rješavanja problemu koji je za njega po mnogo čemu bio i sudbinski. On ga je naime nekadašnjom svojom odlukom, nakon zatvaranja odlagališta u Turčinu i izazvao, a potom to nije uspio riješiti (iako ne sumnjamo da je imao najbolju namjeru) te čak završio i na sudu. No, to je stara priča.

U isto vrijeme s istim starim županijskim problemima susreće se i Radimir Čačić, koji se na čelu Županije (srećom) ponaša poput menadžera.

Primio se Čačić projekata i investicija, ili kako sam kaže, posla koji najbolje razumije. Rješenje vidi u privlačenju sredstava europskih fondova, „jer novaca ima, samo se moraju osmisliti projekti“. Ideja mu ne nedostaje, a da se samo pokrene onaj o brzoj pruzi do Zagreba,za koji se zalažu tri župana Sjevera, gospodarstvo bi živnulo, kao što je, kazao je to na pressici, u Općoj bolnici u Varaždinu, gospodarstvo živnulo za vrijeme gradnje autocesta, POS-a i drugih njegovih velikih projekata.

I Čehok se doduše pokrenuo na sličan način, koji za zbrinjavanje odlagališta u Brezju, tog velikog ekološkog problema nadomak Varaždina, rješenje vidi u naredne dvije godine, a s koncesionarom pregovara i da se plaćanje zbrinjavanja baliranog otpada pod koncesijom „razvuče“ na četiri do pet godina.

- Ako će oni zbrinuti bale u šest mjeseci, mi bismo to plaćali četiri do pet godina i tada se to možda ne bi osjetilo na računima građana. To bismo pokrili sredstvima proračuna, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te sredstvima „Varkoma“ i „Čistoće“. Dobro je i što ovdje dakle više nema 93.000 tona bala, već oko 80.000 tona jer je 20 posto (na žalost) otišlo u zemlju ili zrak. Ukupno ćemo dakle imati 20 posto manje otpada, a možda i više i toliko će građani i Grad i manje plaćati - ističe Čehok.

Što se tiče zbrinjavanja otpada, treba napomenuti i da Hrvatsku početkom 2018. očekuje i penalizacija za nepoštivanje europskih direktiva o zbrinjavanju otpada na odlagalištima, a utješno za Varaždince, barem zasad je da što se tiče sadašnjeg zbrinjavanja bala to neće, plaćati iz vlastitih džepova, iako će računi, koje uvijek netko mora platiti, na kraju ipak početi stizati.

Radimir Čačić otpočeo niz projekata, a u Županiji se ponaša poput menadžera

I dok Čehok, kako sam kaže, očekuje rješavanje bala i zbrinjavanje odlagališta u Brezju kroz dvije godine, Čačić je nakon 13 godina stagnacije pokrenuo ulaganje o obnovu bolničkog kompleksa čije bi rezultate mogli vidjeti već za godinu i nekoliko mjeseci. Nakon nekadašnje izgradnje autocesta i POS-a primio se Programa energetske obnove zgrada Opće bolnice Varaždin, pokrenuvši ga iz latentne faze u samo mjesec dana.

To je ujedno i najveća investicija u javne objekte u povijesti Grada ističe, a uložit će se 83,5 milijuna kuna s PDV-om, s time da su sredstva dijelom europska i nepovratna, što je bonus više. Zahvaljujući tom i brojnim drugim radovima, varaždinska bolnica godišnje će na energentima uštedjeti 3,4 milijuna kuna ili oko 8.650.000 Kwh energije, a upravo će se iz tih ušteda ulaganje vraćati 14 godina nakon završetka radova, napominje Čačić, a o program obuhvaća sljedeće:
- Svih sedam objekata - zgrade Interne, Neurologije, Kirurgije, Kuhinje, Ljekarne, Logopedije i Praonice - dobit će nove fasade, toplinski izolirane, na objektima će biti postavljena nova stolarija, a bit će postavljeni i solarni paneli za pripremu tople vode.

U zgradama Kirurgije i Interne bit će postavljene nove kotlovnice, ugrađene dizalice topline. Novi sustav za grijanje u zgradi Interne je, uz postojeći cjevovod, predviđen za grijanje još pet objekata, zgrada RTG-a, Ljekarne, Kuhinje, Neurologije i Ginekologije. Ravni krovovi će biti izolirani na zgradama Ljekarne i Kuhinje, a zgrada Praonice će, dobiti i novi valjak za glačanje, pa će u tehnološkom procesu glačanja bolničkog rublja biti postignuta dodatna ušteda energije.

Projektom je predviđeno i stavljanje termostatskih ventila na radijatorima, mjerenje potrošnje energije će biti automatizirano, a u zgradama će biti postavljeni odvojeni mjerači za zasebno mjerenje potrošnje energije. Izolacijom prostora, solarnim panelima i svim ostalim zahvatima koji predstoje u obnovi Opća bolnica Varaždin trošit će daleko manje energije za grijanje i hlađenje prostora u sedam objekata - navodi Čačić.

Glave skupa i vjetar u leđa doći će sam

Varaždinci su toj dvojici zapravo velikih varaždinskih političara ponovo dali povjerenje jer znaju da od njih mogu očekivati više, ali se i s pravom pitaju, imajući u vidu njihove prošle zavade, je li konačno nastupilo vrijeme za plodonosno zajedništvo, a ne više za „borbu titana“. Njihova energija potrebnija je u spašavanju prezaduženoga grada, tog utopljenika, kojemu je voda došla do grla i iz kojega kao i iz mnogih drugih hrvatskih sredina sve više mladih odlazi u svijet trbuhom za kruhom.

Naime, prema mnogima upravo je njihova nekadašnja borba ega uz još neke druge specifičnosti poput suprotstavljenih mišljenja oporbenih vijećnika na čelu s Robertom Podolnjakom u Gradu i raznih drugih situacija pa i sve veće ekonomske krize i pridonijela velikom dijelu ondašnjih problema i afera. Premda se i danas u njihovoj nazočnosti zrak može rezati nožem, građani se ipak nadaju da su iz vlastitih ne baš lijepih iskustava ipak nešto i naučili te da neće ponavljati stare obrasce ponašanja. Nova potencijal za rast je u većoj iskoristivosti sredstava europskih fondova, ali prije svega u zajedništvu. Zato, kako bi to rekli mudri Zagorci: „glave skupa“ i vjetar u leđa doći će sam.