fallback

Krešimir Mišak i Denis Peričić privukli rekordan broj posjetitelja u knjižnicu

Krešimir Mišak i Denis Peričić privukli rekordan broj posjetitelja u knjižnicu

Typography

Književnici Krešimir Mišak i Denis Peričić maestralno su predstavili knjižicu „Nikola Tesla – vizionarske misli“ u varaždinskoj gradskoj knjižnici u četvrtak.

To što su za Nikolu Teslu rekli da je imao talent za samoreklamu, da je bio sam svoj PR, moglo bi se primijeniti i na njih. Njihovo izlaganje nije prethodno bilo najavljivano kolonama vozila iz kojih sijevaju munje kao što su bila najavljivana Teslina američka predavanja, naime, Mišak i Peričić morali su se zadovoljiti najavama lokalnih medija, međutim, uspjeli su privući rekordan broj posjetitelja u knjižnicu – čak 143.

Autentični izvori

Shodno tome, da lokalni mediji i njihovi novinari nisu „kajgod“, pokazao je novinar Josip Novak, kojeg su predstavljači pozvali da kaže nekoliko uvodnih riječi jer je on prvi otkrio povezanost Nikole Tesle s Varaždinom, odnosno s varaždinskim vinima. „Vino iz Varaždina čekam kao Židovi Mesiju!“, stajalo je na naslovu njegova članka prije nekoliko godina, a riječ je bila o pismima ujaku Paji Mandiću, podsjetio je.

Tesline vizionarske misli odabrao je Denis Peričić, a knjižica je izašla u izdanju koprivničkog Šarenog dućana, s čijim prvim čovjekom Krunoslavom Jajetićem surađuje 15-ak godina. Knjiga je izašla u ediciji „Mali mrav“, za koju je Peričić napravio izbor i Krležinih provokativnih misli. U odabiru Teslinih misli, kako je rekao, služio se autentičnim izvorima; biografskim knjigama, stručnim člancima i autoriziranim intervjuima.

Iako se Hrvati i Srbi svađaju tko je od njih svijetu „dao“ Teslu, Krešimir Mišak sugerirao je da je ipak neka treća državna tvorevina zaslužna za razvoj Teslina genija.

– Tesla je proizvod Austro-Ugarske, koja je tada bila tehnološki predvodnik svijeta. U Grazu i Budimpešti se Nikola Tesla susreo s telefonskim centralama, elektromotorima i novim idejama – rekao je.

Zraka smrti

Predstavljači su izlaganje tematski započeli od Teslinih dana mladosti, anegdotama o njegovim opsesivno-kompulzivnim poremećajima poput brojanja vilica ili zalogoja, preko njegove najveće slave, maltene svakodnevnih otkrića novih izuma, krupnog kapitala koji mu je u sretnim konstelacijama davao vjetar u leđa do njegovog potonuća u zaborav i čudaštvo kad izjavljuje da je ostvario kontakt s Marsom ili proizveo zrake smrti.

Da Nikola Tesla čovječanstvo prati do danas, ne samo u tehnološkim spravicama, nego i u svjetskom društvenom poretku, uvjerio nas je na kraju Denis Peričić pomalo jezivom činjenicom.

– Kad je Nikola Tesla umro, FBI je naložio da se otvori njegov sef. Direktor John Edgar Hoover zadužio je za to inženjera Johna G. Trumpa, strica aktualnog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Inženjer je tada izjavio da u Teslinoj ostavštini nema ničeg vrednijeg od filozofskih špekulacija – zaključio je Denis Peričić sugerirajući da je iza takvog obezvrjeđivanja Teslina rada stajao privatni interes Trumpa, što sudeći po basnoslovnom bogatstvu njegova nećaka, pobuđuje sumnju da je John G. Trump zloupotrijebio Teslinu ostavštinu, te podgrijava teoriju zavjere da je upravo on ukrao nacrte za „zraku smrti“.